nasin toki mi li seme? #2

mi wile e seme lon kulupu pi toki pona?

#1) mi wile kama nasa ala e lawa mi kepeken toki pona.

#2) mi wile kama sona e jan pona e jan musi  lon kulupu pi toki pona.

#3) mi wile pali e lipu kepeken toki pona e lipu pi ijo pi toki pona.

#4) mi wile kama sona e toki suwi musi ni!!!

toki pona li pona tawa mi tan seme?

#1) ona li lili.

#2) ona li suwi.

#3) ona li musi.

#4) ona li jo e kulupu pona.

#5) ona la mi ken sona e ni: mi sona e seme li sona ala e seme? *1

 nimi ni li ike anu pona lili tawa mi:

 'lanpan' li nimi pi ike mute tawa mi. ona li jo e kon nimi pi ijo ike kin. 'kama jo' li nimi pi pona mute tan ni: kon nimi ona li ike ala.

 'meso' kin li nimi ike tawa mi. ona li sama ni: 'pona ala en ike ala'.

 'epiku' en 'kokosila' li pona ala tawa mi. ona li sama mute nimi pi toki ante.

 'jasima' en 'leko' en 'misikeke' en 'namako' en 'soko' en 'esun' li ken nimi pona tawa jan. taso pilin mi la mi kepeken lili e ona. ni la ken la mi ken weka e ona.

 tenpo ala la mi kepeken e nimi 'oko'. ona li jo e kon pi lili mute taso a! sin la ona li musi ala sama ala kijetesantakalu.

 jan ijo li kepeken e nimi 'kipisi e' li kepeken ala e nimi 'tu e' anu 'mute e'. taso mi la 'tu e' en 'mute e' li pona mute tan ni: ona tu li jo e kon mute.

 'monsuta' li nimi pona li suwi. taso 'pilin pi awn ala' anu 'pilin ike' li nimi pi pona mute tawa mi. 'monsuta' li ken jo e kon nimi 'musi' lon tenpo sama ni: 'sitelen tawa monsuta li pona tawa mi.' ni li nasa tawa mi. 'pilin ike' la ona li ken ala jo e kon nimi sama ni.

 mi kepeken e nimi 'n' lon toki uta, taso ona li nimi pi sama 'a' anu seme?

 'alasa' li sama 'kama jo e moku' anu seme?

 'luka' en 'noka' li nimi pona. taso mi kepeken e nimi 'loka' la mi ken weka e nimi tu ni.

 mi toki e ijo pi toki pona la 'pu' en 'ku' li nimi pona. taso ona li mute li pali kin e nimi. 'nimi ku suli' li seme? nimi ku suli mute li suli ala tawa mi.

nimi ni li pona mute anu musi tawa mi:

 'kijetesantakalu' li nimi pi musi nanpa wan. ona li kon pi toki pona a!

 'kin' li nimi pona lon toki uta. 'kin' li nimi pi sama ala 'a'. 'tenpo pini a la' li sama mute 'tenpo ni ala' tawa kute. 'tenpo ni kin la' li pona mute tawa kute.

 'tonsi' li nimi sin pi pona nanpa wan. ona li pona tawa kulupu pi toki pona kin. jan pona tonsi kin li lon poka mi. mi wile kepeken e nimi ni.

  'loka' la jan lili lili lili taso li sona e nimi ni. taso ona li ken pona tan ni: mi ken weka e nimi 'luka' e nimi 'noka'. 'luka' li sama 'loka sewi' anu 'loka jo'. 'noka' li sama 'loka anpa' anu 'loka tawa'. mi pana kin e kon nimi '5*2' tawa nimi 'loka' la ale li pona!

mi pana e nimi tawa toki kepeken nasin seme?

 mi kepeken e nimi 'li' tawa 'mi' en 'sina' kin sama ni: 'mi pali li moku'

 mi la nimi pi sinpin pi nimi pali li 5: 'kama' en 'ken' en 'lukin' en 'sona' en 'wile'.

 mi kepeken ala e 'awen' e 'open' e 'pini' sama nimi pi sinpin pi nimi pali. ona li pana e sona pi ijo ni: pali li awen anu open anu pini? tenpo li suli ala tawa toki pona la awen anu open anu pini kin li suli ala tawa toki pona anu seme?

 mi kepeken e 'kepeken' sama nimi pali kin. 'kepeken' li jo e kon nimi tu la ni li pona a. o lukin: 'mi kama kepeken ilo tawa' la mi kama li kepeken e ilo tawa. 'mi kama kepeken e ilo tawa' la mi kama ni: mi kepeken e ilo tawa.

 'toki e (ijo)' anu 'toki (pi)' anu 'toki lon' la nanpa wan li pona. nanpa tu anu nanpa mute la jan li ken sona ala e kon toki. o lukin: mi toki e ijo ma / mi toki ma / mi toki lon ma.

  mute la mi pana ala sama nimi kule e nimi mute ni: ona li open tan nimi pi sinpin pi nimi ijo. 'sama' taso li ante.

 'e' li nimi lili ala li nimi pi sinpin pi nimi ijo tawa mi.

 mi kepeken e nimi 'en' lon sinpin taso pi nimi ni: ona li pana e sona ni: ijo seme li pali?

mi sitelen e toki pona lon nasin seme?

 sitelen pona li pona mute. sitelen Lasina li pona lili. sitelen pona li suwi kin x)

 linja pi sitelen pona la 'sitelen seli kiwen' li pona nanpa wan tawa mi.

 sitelen pona la mi wan ala e sitelen tu. tan li tu: nanpa wan la mi ken ala pana pona e sitelen pi kama wan kepeken ilo lipu. nanpa tu la sitelen ale li suli sama lon toki la tan seme la mi wile lili e nimi kule taso?

 mi kepeken lili e sitelen lili lon sitelen pona. sitelen ala li sama sitelen lili pi sitelen Lasina.

 sitelen Lasina kin la mi kepeken lili e sitelen lili ni: ','. mi kepeken e ona lon tenpo ni: mi wile pana pona e sona tawa jan. o lukin: 'mi kama jo e mani mute la mi ken pana e tomo, tawa sina'

 nanpa la mi kepeken e sitelen nanpa Alapi.

toki lili sin:

 jan mute li kepeken ala e nimi 'jan mama' li toki e nimi 'mama' taso. ante la mi kepeken e nimi 'jan mama' lon tenpo mute.

 mi kepeken ala e nimi 'kin la' tan ni: mi la 'kin' li nimi ijo ala li nimi lili taso.

*1:jan li ken toki e ijo mute mute kepeken nimi lili. taso... jan li ken ala toki pona e ni: jan li sona lili anu sona ala e ona. toki ante la jan li ken toki e ijo pi sona lili kin kepeken nimi mute. taso toki pona la jan li wile toki e ijo la ona li wile kama sona mute e ijo.

*2:luka

My Profile

 

  1. mi jan pi toki pona. ilo lipu la mi kepeken pi mute mute e toki pona. mi kepeken pi mute lili e toki ante. sitelen la mi sona kepeken pona e toki pona. mi jo e nasin toki mi kin*1. uta la mi kepeken lili e toki pona. tenpo pi mute mute la mi wile kama sona e ijo mute pi toki pona.  mi pana e lipu mute kepeken toki pona.

  2. I've been learning English since I was a student at a primary school. But I can't speak English properly. I don't use this language in my daily life. I use English as a language for communication on the Internet.
  3. 日本語が第一言語で、自分にとってのデフォルトです。標準語しか話せません。ただし、信州弁からの借用語がまれに見られる*2ほか、音韻の点で西関東方言の影響を受けています。地元の方言はまったく話せません。「を」は/wo/と発音しがちですが、規範意識から/o/と発音することもあります。じつは漢字廃止論者ですが、普段はバリバリ使っています。
  4. Saya mau belajar bahasa Indonesia.

トキポナ / toki pona / Toki Pona (tok)

 toki a! nimi mi li Nesapa. ken la mi jan anu ilo anu soweli anu pipi anu kijetesantakalu... anu ijo ante? mi sona ala. sina ken pana e nimi pi wile sina tawa sinpin pi nimi 'Nesapa'.

 mi tan ma suno 🇯🇵. sin la mi jan pi toki pona.

 ilo pi mu waso la mi jo e lipu tu:

lipu nanpa wan (https://twitter.com/nesapaUSB) la mi mu e ijo mute kepeken toki mute.

lipu nanpa tu (https://twitter.com/tokipona_tan) la mi pana e sona pi toki pona kepeken toki pi ma mi.

 ilo pi sitelen tawa (jan Nesapa - YouTube) la mi pana e lipu sona pi toki pona.

 tenpo la mi lon ma pona pi toki pona.

英語 / toki Inli / English (eng)

 Hi! I'm Nesapa, Janaese Tokiponist.

 I have two acounts on Twitter.

The first one (https://twitter.com/nesapaUSB) is a main account. I tweet about many things in my favorite languages.

The second one is (https://twitter.com/tokipona_tan) a gogaku-tan (Twitter acounts that tweet about a specific language or several languages) of Toki Pona. After 7:00 a.m., I post my tweets, which were reserved.

 I have a Youtube channel. There are several videos of Toki Pona lessons.

Also, I'm using Ma Pona Pi Toki Pona sometimes.

日本語 / toki Nijon / Japanese (jpn)

 こんにちは、わたくし、ネットサーファーことネサファと申します。(トキポナ界隈・英語界隈でのハンドルネームは「Nesapa」です。)趣味はトキポナです。

 ツイ垢は二つあります:

「@nesapaUSB(https://twitter.com/nesapaUSB)」が本垢です。好きな言語でつぶやいています。

「@tokipona_tan(https://twitter.com/tokipona_tan)」は語学たん*3で、トキポナについて日本語でつぶやいています。午前7時以降は予約投稿です。

 ユーチューブチャンネル(jan Nesapa - YouTube) では、主にトキポナについての動画を上げています。

 ディスコード鯖の「ma pona pi toki pona」にもときどき顔を出します。

*1:

https://tooihosi.hatenablog.com/entry/2022/08/10/164910

*2:「手ずくな」など。

*3:言語について分かりやすく解説するアカウントのこと。

My Own Toki Pona Style

English version (the only available one)

Hello! I'm Nesapa (you can call me jan Nesapa or pipi Nesapa, or anything else.)

After this year's New Year's vacation, I have been avoiding constructing anything like my own Toki Pona style. Because I have got to believe that ale li pona, nasin pona li mute.

But now, my opinion on it is changing. If I'm asked "how do you use Toki Pona?", then I can't answer it concretely because I don't have any specific style. I want to answer it because I have many opinions about Toki Pona words and grammar. So, I'll make my own style of Toki Pona based on my thoughts.

(I'm just learning English. If my English has grammatical mistakes, please write a comment, or call me on Twitter.)

Philosophy

I'm thinking about what the world view looks like in Toki Pona each night.

I believe Toki Pona is capable of expressing many things, like natural languages. (but not languages that are used in academia.)

I love the ambiguity of the language. nimi lili li pona tawa mi.

I hate numbers x)

sewi li sewi. (the sky is sacred.)

Words

First, let me limit using 17 important new words in Toki Pona Dictionary.

I hate lanpan. The word is criminal and negative in its meaning. kama jo is better as a neutral expression.

I hate meso too, because the word has the meaning of 'standard'. I don't like anything standard. jan sona li jan nasa.

I don't like epiku because it is too Englishy. I don't prefer kokosila either, for a similar reason.

jasima, leko, misikeke, namako, and soko could be good words for some people, but I don't use them often because the meanings are not broad. As a result, I can probably avoid them. (But, soko li pona tawa uta mi.)

I never use oko because it has only narrow meanings.

Many people like to use kipisi e than tu e or mute e. But I like to use the latter, which is more ambiguous. The latter expression is funnier and more simple to me.

I'm avoiding to use monsuta, because I prefer other expressions, like pilin pi awen ala, or more simply, pilin ike.

I use n in my colloquial speech. But, I think it is just another form of a.

kijetesantakalu has a too narrow meaning, but I probably can't avoid the word in modern communities of Toki Pona, so I use it. It's the funniest word!

kin is useful in spoken toki pona. tenpo ni a la is too similar to tenpo ni ala. tenpo ni kin la is easier to understand without frustration.

I'm sure that tonsi is a good word for communities of toki pona, so I'm willing to use it.

 

Let me consider about words in the First Official Toki Pona book too.

alasa could be kama jo e moku, isn't it?

I feel that esun is a less useful word, so I omit it from my dictionary. 

I'm avoiding using unpa, which could be the dirtiest word in the book. (I also know that unpa has some softer meanings, such as "marriage". But it is too confusing.)

 

I also decided to avoid using pu and ku. They are useful for talking about Toki Pona but also make Toki Pona lexicalize. What is nimi ku suli? Some nimi ku suli words are suli ala tawa mi.

 

So, There are 118 words for my style!

The number is the same as the number of words in the Original Toki Pona Words List!

Grammar

 I use li for introducing a new verb for any subject, like mi pali li moku.

 

 I assume that there are 6 pre-verbs: kama, ken, lukin, sona, tawa, wile. Example of tawa as a pre-verb: mi tawa lukin e lipu lon tomo lipu. (I go to search for documents in a library.)

 I will try to not use awen, open and pini as pre-verbs because I don't want to make something like a grammatical aspect in Toki Pona.

 

 I think that it is better to use kepeken as a verb too, It's useful to distinguish the usage of kepeken. Example: mi kama kepeken ilo tawa. (I come, with a bike.) vs. mi kama kepeken e ilo tawa. (I become to use a bike)

 There are three main expressions of "talk about". toki e (ijo) or toki (pi) or toki lon. I use the first expression, because it is easier to understand meanings. Example: mi toki e ijo ma. vs. mi toki ma. vs. mi toki lon ma. 

 Prepositional phrases are not used as modifiers in my style, except sama.

 

 en is used to separate several subjects.

Writing System

 I prefer Sitelen Pona then Sitelen Lasina*1, because Sitelen Pona is so cute x)

 I don't combine two glyphs. There are two reasons. 1st: it is difficult to type. (Linja Sike could be one of the options. But sometimes it looks ugly.) 2nd: all glyphs are necessary in a sentence equally, so why should a modifier be written smaller on another word?

 I use blank spaces as punction marks in Sitelen Pona.

 I will don't use commas mainly in Sitelen Lasina. I use it to simply avoid ambiguity. Example: mi kama jo e mani mute la mi ken pana e tomo, tawa sina.

*1:or Latin alphabet

トキポナの他動詞まとめ

※このリストは個人研究を含んでいます。

他動詞化すると「(ijoを)××の状態にする」の意になる

 akesi e ijoijoを爬虫類化させる)

 ala e ijoijoを消す)

 anpa e ijoijoを負かす)

 ante e ijoijoを変える)

 awen e ijoijoを守る)

 ike e ijoijoを悪化させる)

 insa e ijoijoを吸収する)

 jaki e ijoijoを汚す)

 jan e ijoijoを人化させる)

 jelo e ijoijoを黄色くする)

 kala e ijoijoを魚化させる)

 kama e ijoijoを起こす)

 kasi e ijoijoを植物化させる)

 ken e ijoijoを可能にする)

 kili e ijoijoを野菜化する)

 kiwen e ijoijoを硬化させる)

 ko e ijoijoを粉状にする)

 kon e ijoijoを気体化させる)

 kule e ijoijoに色を塗る

 kulupu e ijoijoを集める)

 lape e ijoijoを寝かせる)

 laso e ijoijoを青くする)

 lete e ijoijoを冷やす)

 lili e ijoijoを小さくする)

 linja e ijoijoを糸状にする) ☞②

 lipu e ijoijoを薄くする)

 loje e ijoijoを赤くする)

 lon e ijoijoを創造する)

 meli e ijoijoを女性化する)

 mije e ijoijoを男性化する)

 moli e ijoijoを殺す)

 mute e ijoijoを増やす)

 nasa e ijoijoをおかしくする)

 nena e ijoijoを盛り上げる)

 open e ijoijoを開く、始める)

 pakala e ijoijoを壊す)

 palisa e ijoijoを棒状にする)

 pimeja e ijoijoを黒くする、暗くする)

 pini e ijoijoを閉じる、終える)

 pipi e ijoijoを虫にする)

 pona e ijoijoを良くする)

 pu e ijoijoを公式トキポナ教本に触れさせる)

 sama e ijoijoを似せる)

 seli e ijoijoを熱す、料理する)

 sewi e ijoijoを持ち上げる)

 sin e ijoijoを更新する)

 soweli e ijoijoを獣化させる)

 suli e ijoijoを大きくする)

 suno e ijoijoを照らす)

 supa e ijoijoを横に倒す)

 suwi e ijoijoを甘くする)

 telo e ijoijoを濡らす、液化させる)

 tu e ijoijoを分割する)

 walo e ijoijoを白くする)

 wan e ijoijoを一つにする)

 waso e ijoijoを鳥にする)

 wawa e ijoijoを強くする)

 weka e ijoijoを除く)

他動詞化すると「(ijoに対して)××する」の意になる

 alasa e ijoijoを狩る)

 esun e ijoijoを取引する)

 jo e ijoijoを持つ)

 kalama e ijoijoを奏でる)

 lawa e ijoijoを管理する)

 linja e ijoijoとつながる) ☞①

 mama e ijoijoを産む)

 moku e ijoijoを食べる)

 mun e ijoijoを土に埋める)

 nanpa e ijoijoを数える)

 olin e ijoijoを愛する)

 pali e ijoijoを作る)

 pana e ijoijoを与える)

 sona e ijoijoを知る)

 tawa e ijoijoを動かす)

 unpa e ijoijoと性的または婚姻の関係を結ぶ

 utala e ijoijoを攻撃する)

 wile e ijoijoを欲しがる) ☞④

他動詞化すると「(ijoに対して)××を使う」の意になる

 kute e ijoijoを聞く)

 luka e ijoijoに手で触れる、握る

 lukin e ijoijoを見る)

 ma e ijoijoを土に埋める)

 noka e ijoijoを蹴る)

 pilin e ijoijoを感じる)

 poki e ijoijoを箱詰めする、含む)

 selo e ijoijoを覆う)

 sijelo e ijoijoを抱く)

 uta e ijoijoを噛む

他動詞化すると「(「ijo」と)××する」の意になる

 mu e ijo(「ijo」と鳴く)

 sitelen e ijo(「ijo」と書く、ijoを描く

 toki e ijo(「ijo」と言う、思う

 wile e ijo(「ijo」と願う) ☞②

他動詞化すると「(ijoを使って)××する」の意になる

 len e ijoijoを着る、隠す)

 kepeken e ijoijoを使う)

 musi e ijoijoで遊ぶ

他動詞化すると「(ijoに)××を作る」の意になる

 lupa e ijoijoに穴を開ける

 nasin e ijoijoを導く)

他動詞化すると「(ijoという場所で)××する」の意になる

 sike e ijoijoを回る)

代動詞

 ni e ijoijoをそうする)

 seme e ijo?(ijoをどうする?)

他動詞用法が存在しない/珍しい単語

a, ale, e, ijo, la, li, mi, o, ona, pi

anu(他動詞化する場合は「~を選ぶ」の意)

en(他動詞化する場合は「~を足す」の意)

ilo(他動詞化する場合はkepeken eと同義)

taso(他動詞化する場合は「~に集中する」の意)

tenpo(他動詞化する場合は「~というスケジュールにする」の意)

mani, monsi, mun, nimi, pan, poka, sinpin, tan, tomo(他動詞としての使用も想定できるものの、個人的に実例を見たことがほとんどない)

トキポナのジェンダーについて

基礎知識(初学者向け)

 トキポナにはジェンダーの区別がほとんどありません。

 たとえば、「父」「母」を表す単語はなく、mama(親)という単語が一つあるきりです。三人称代名詞のonaは「彼・彼女・それ」という意味で、ここにも性の区別はありません。日本人が「古池や、蛙飛び込む、水の音」の「蛙」がa frog(一匹のカエル)かfrogs(カエルたち)なのかを気にしないように、トキポナ話者もmama miがmama meli(母)なのかmama mije(父)なのかをあまり気にしないのです。

 伝統的なトキポナ(トキポナ・プ)には、ジェンダーを表す単語が二つ存在します。mije(オス)とmeli(メス)です。しかし現在では、第三の性(特にトランスジェンダー)を表す単語tonsiも広く使用されています。

発展知識(トキポナ話者向け)

 トキポナの基礎語彙には、ジェンダーそのものを表す三つの単語(mije, meli, tonsi)を除いて、性差のあるものが全く存在しません。文法の解説でも、ジェンダーについて言及することはありません。

 これは語彙に限った話ではなく、トキポナ的世界観では一般に性の重要性が低いのです。たとえばトキポナの文芸作品では、登場人物の性別が分からないこともしばしばあります(例:o lukin ala e monsi | lipu kule)。これは、英語の短編小説でbrother(兄弟)が年上なのか年下なのか最後まで分からないことがあるのと同じことです。

トキポナの人名について

 トキポナで名付けられた人名から性別が分かることはほぼありません。

 一般に、トキポナの人名は「jan Nesapa」のように、普通名詞で始まります。この普通名詞は固有名詞の属性を表し、たとえばjanなら「人」という意味です。人名は、人の名前なので当たり前ですが、janで始まることが多いです。まれにsoweli(獣), kala(魚), akesi(トカゲ), pipi(虫), waso(鳥)などの動物や、ijo(物), kapesi(茶色)など抽象概念を属性としている人もいます。しかし、これらの属性を表す名詞からジェンダーが分かることはほとんどありません。(性別語彙を属性としている場合を除く。)そのあとの固有名詞は、外国語での本名やあだ名をトキポナ訛りにして名乗っている話者が多いので、やはり、そこからジェンダーを読み解くことも困難です。

トキポナにおける第三の性の受容

 これまでに述べたように、トキポナは性の区別が曖昧です。he(彼)かshe(彼女)かなどと考える必要もなく、トキポナでは単にonaと言ってしまうことができます。自分のジェンダーに悩みがちの性的少数者にはとても優しい言語なのです。

 このためか、トキポナ話者にはLGBT+の方がとても多いです。2021年にトキポナ話者を対象に行っだ調査(Results of the 2021 Toki Pona census - Toki Pona census)では、tonsi(第三の性)がmeli(女性)人口を上回り、トキポナ話者の約25%をも占めています!(ちなみに、女性のトキポナ話者は全体の19%程度でした。)

 このような事情から、トキポナコミュニティーにおいて、第三の性は決して少数派ではありません。

 第三の性の存在は、トキポナの語彙にも影響を与えています。2001年から2021年まで、公式トキポナにはジェンダーを表す単語は二つしかありませんでした。前述のmije(オス)とmeli(メス)です。しかし、2017年にはヤン・インウィン(jan inwin)がmelome, mijomiという、「同性愛者」を表す単語を作りました。2019年には、再びヤン・インウィンによってトランスジェンダーを指す「tonsi」が造語されました。この「tonsi」は、プ書(lipu pu)出版以降の新語としては最も普及しているものの一つで、大ク語彙(nimi ku suli)とされている他、「名誉プ語彙」とも呼ばれ、プ語彙とほぼ同等に扱われています。2020年には性的少数者を意味するkeseという単語がヤン・ヤン(jan Jan)によって造語され、こちらも小ク語彙に認定されました。

 性的に中立な言語として、トキポナは今後も発展し続けることでしょう。

出典:

https://tokiponacensus.github.io/results/

https://lipu-linku.github.io/

https://lipukule.org/post/2021/03/14/o-lukin-ala-e-monsi/

 

加筆(2023.01.27)

 meli(女), mije(男), tonsi(トランスジェンダー)が広く受け入れられたのに対し、melome, mijomi, keseなどがあまり普及しなかったのは、取り扱う意味範囲が違ったからなのではないか、と個人的には考えています。meli, mije, tonsiはいずれも自分のジェンダーを指す単語ですが、melome, mijomiは自分の性的指向を示す単語です。keseは性的少数者全般を表す単語ですが、裏を返せば、meli, mijeという概念から外れたものをひとまずまとめただけです。